Mađarski je jezik ugrofinski jezik koji pripada uralskoj skupini jezika, a prema tipu je aglutinativni jezik.
U ugrofinske jezike pripadaju i finski, estonski, laponski i drugi jezici koji se rabe u Ruskoj Federaciji. Hantski i
mansijski jezik najsrodniji su mađarskom jeziku. U Europi samo mađarski, estonski, finski, baskijski i turski ne pripadaju indoeuropskim jezicima,dakle nisu u srodstvu s germanskim, romanskim ni sa slavenskim jezicima.
U svijetu oko 14 milijuna ljudi govori mađarski. Većina govornika živi u Mađarskoj, ali ih također ima i u Rumunjskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, sjevernom dijelu Srbije (Vojvodina), Ukrajini, SAD-u i drugdje. Mađarski jezik službeni je jezik u Republici Mađarskoj i u nekim drugim državama, ali je važno naglasiti da je jedan od službenih jezika Europske unije.
Gledano po broju izvornih govornika nekog jezika, oko 6000 jezika u svijetu, mađarski
Gledano po broju izvornih govornika nekog jezika, oko 6000 jezika u svijetu, mađarski
se nalazi među prvih 50 .
Mnogi Europljani smatraju ga neobičnim i teškim jezikom, ponajprije zato što su njemu srodni jezici relativno daleko. Osoba koja uči talijanski lako će moći usporediti gramatiku i vokabular s francuskim ili španjolskim
jezikom, dok će osoba koja uči poljski moći usporediti svoje znanje jezika s češkim, slovačkim ili hrvatskim. Sličnosti su u gramatici tipološki srodnih jezika evidentni. Mađarski ne pripada ni jednoj spomenutoj skupini jezika, stoga se kod učenja mađarskog jezika polaznik mora upoznati s osnovama aglutinacije .
Gramatika u mađarskom jeziku bitno je drukčija od gramatike indoeuropskih jezika. Mnogima se čini da je komplicirana i da ju je teško naučiti, posebno ako su izvorni govornici bilo kojeg indoeuropskog jezika. Poznata je i fama o mađarskom jeziku prema kojoj ga je u odrasloj dobi nemoguće naučiti. Naposljetku se ipak mora priznati da mađarska gramatika funkcionirapo prilično logičnim pravilima i nije tako teška. Čak je jedan od braćeGrimm, Jakob Grimm, izjavio davne 1820. godine da je mađarski jezik logičan
i savršeno izgrađen.
Postoji niz razlika u mađarskom jeziku u usporedbi s hrvatskim i srpskim jezikom,a ovdje se navode one najzanimljivije:
1) umjesto prijedloga kao što su u, na, od, sa u našem jeziku, u mađarskom se jeziku imenici dodaje sufiks, odnosno nastavak koji je za svaki prijedlog drukčiji, npr. házban (u kući), asztalon (na stolu),
Eszéktől (od Osijeka) ili autóval (s autom).
2) naglasak se uvijek stavlja na prvi slog bez obzira je li riječ o mađarskim
ili stranim riječima.
3) postoje određeni (a, az) i neodređeni (egy) članovi, što vidimo i u
engleskom i njemačkom jeziku
4) različito se upotrebljavaju internacionalizmi u jednom i drugom jeziku.
5) Npr. múzeum - muzej, morféma - morfem, ekvivalens - ekvivalent,
biológia - biologija, gimnázium - gimnazija, pedagógus - pedagog,
accusativus - akuzativ, telefax - telefaks, archívum - arhiv, poézis -
poezija, organizmus – organizam.
6) ne postoji gramatički rod.
Mnogi Europljani smatraju ga neobičnim i teškim jezikom, ponajprije zato što su njemu srodni jezici relativno daleko. Osoba koja uči talijanski lako će moći usporediti gramatiku i vokabular s francuskim ili španjolskim
jezikom, dok će osoba koja uči poljski moći usporediti svoje znanje jezika s češkim, slovačkim ili hrvatskim. Sličnosti su u gramatici tipološki srodnih jezika evidentni. Mađarski ne pripada ni jednoj spomenutoj skupini jezika, stoga se kod učenja mađarskog jezika polaznik mora upoznati s osnovama aglutinacije .
Gramatika u mađarskom jeziku bitno je drukčija od gramatike indoeuropskih jezika. Mnogima se čini da je komplicirana i da ju je teško naučiti, posebno ako su izvorni govornici bilo kojeg indoeuropskog jezika. Poznata je i fama o mađarskom jeziku prema kojoj ga je u odrasloj dobi nemoguće naučiti. Naposljetku se ipak mora priznati da mađarska gramatika funkcionirapo prilično logičnim pravilima i nije tako teška. Čak je jedan od braćeGrimm, Jakob Grimm, izjavio davne 1820. godine da je mađarski jezik logičan
i savršeno izgrađen.
Postoji niz razlika u mađarskom jeziku u usporedbi s hrvatskim i srpskim jezikom,a ovdje se navode one najzanimljivije:
1) umjesto prijedloga kao što su u, na, od, sa u našem jeziku, u mađarskom se jeziku imenici dodaje sufiks, odnosno nastavak koji je za svaki prijedlog drukčiji, npr. házban (u kući), asztalon (na stolu),
Eszéktől (od Osijeka) ili autóval (s autom).
2) naglasak se uvijek stavlja na prvi slog bez obzira je li riječ o mađarskim
ili stranim riječima.
3) postoje određeni (a, az) i neodređeni (egy) članovi, što vidimo i u
engleskom i njemačkom jeziku
4) različito se upotrebljavaju internacionalizmi u jednom i drugom jeziku.
5) Npr. múzeum - muzej, morféma - morfem, ekvivalens - ekvivalent,
biológia - biologija, gimnázium - gimnazija, pedagógus - pedagog,
accusativus - akuzativ, telefax - telefaks, archívum - arhiv, poézis -
poezija, organizmus – organizam.
6) ne postoji gramatički rod.
No comments:
Post a Comment